Da bi jedan koncept stvarnosti zaživio potrebno je da bude nošen unutar čovjeka sve dok ne dođe momenat da se konkretno i ostvari. Imajući ovo na umu osnivanje i rad MIFOC-a postaje mnogo jasniji i otvoreniji. Naime, 1997 godine dvije francuske omladinske organizacije (Drugi Most i Guernica) dolaze u BiH, konkretnije u Mostar s ciljem suradnje i ostvarivanja određenih projekata na ovim područjima. Ova početna suradnja sa mladima Mostara postepeno prerasta u federaciju neovisnih socio-kulturoloških orijentiranih organizacija pod nazivom MIFOC koje je registrirano kao udruženje građana 2001 godine. MIFOC je jedinstven i originalan projekt u poslijeratnoj Bosni i Hecegovini u čijem radu sudjeluju mnoge NVO i volonteri te na taj način šire i jačaju djelovanje i utjecaj udruženja. Vremenom se pokazalo da se ostvaruje uspješna saradnja što je motiviralo pokretanje novih projekata i proširenje područja rada. Trenutno unutar MIFOC-a djeluje 6 organizacija: Mladi Most, Škart  Art i Alternativni Institut iz Mostara, Drugi Most/Grenoble i Guernica/Toulose iz Francuske i RAI/Barcelona iz Španjolske.

Aktivnosti MIFOC-a možemo podijeliti na dvije orjentacije:

• Socio kulturalni angažman služi se različitim umjetničkim i kulturnim ostvarenjima (Mostarski Interkulturalni Festival, Du Monde Aux Balkan, oragniziranje različitih kulturnih dešavanja kako u Mostaru tako i na području čitave BiH i šire) sa ciljem stvaranja prostora i inicijative koja će pridonijeti ujedinjenju grada kako na političkoj, socijalnoj tako i kulturološkoj osnovi. Na takav način mladima se pruža prilika da nauče i prihvate sebe kao kao aktivne sudionike budućnosti koji su u stanju da pridonesu izgradnji i prevazilaženju nametnutih ideologija. Stanje apatije, izostanak motiviranosti, masovno prihvaćena caffe kultura, neprekidno ispiranje mozga, problem droge i nasilja ne možemo riješiti čarobnim štapićem u vidu novih programa koji će završiti u začaranom krugu pritiska i neslaganja. Ono što želimo napraviti jeste pomoći mladim ljudima da sami preuzmu inicijativu i odgovornost kako za sebe tako i za društvo i zajednicu u kojoj žive i djeluju.

• Razvoj civilnog društva bavi se gorućim pitanjima današnjeg društvenog poretka i participirajuće vlasti (obrazovanje, ekologija, građanska prava i dužnosti, različiti vidovi diskriminacije po religioznoj, političkoj, kulturnoj ili seksualnoj osnovi...). Aktivnosti se odvijaju putem javnih kampanja, medija, konferencija, diskusija, seminara i edukacije.